Ovo su trikovi kojima trgovci varaju vaš mozak dok kupujete!
Kupnja debitnom ili prepaid karticom poput Ekesh Visa poklon kartice smanjuje količinu boli kasnije, jer trošite onoliko koliko imate. Prepaid kartica je ona kočnica koju vi nemate u trenutku kupnje.
Ljudi nisu posve racionalna bića i trgovci to znaju vrlo dobro iskoristiti. Psihologija oko se vrti oko i iza kupnje toliko je snažna da svi već trgovci imaju zaposlene čitave timove stručnjaka koji istražuju načine kako različite stvari utječu na kupnju kod ljudi, jer je ljudski mozak zaista nevjerojatna mašina koju ipak možete prevariti.
Mislite li da ste već sve shvatili i da neće pokleknuti pored (nepotrebnih) žvakaća i čokoladica ispred blagajne, koje vas mame ambalažom i niskom cijenom dok dosadno čekate u redovima, nastavite čitati tekst i možda otkrijete da baš i ne poznajete sve trikove. Činjenica je da ih apsolutno ne možete sve znati osim ako ne radite kao psihološki stručnjak kod trgovca.
Na neuronskoj razini, naš mozak važe mogućnosti i procjenjuje vrijednost različitih odabira temeljenih na našem ukusu i navikama. To nas zaustavlja da ne kupimo Ferrari iako bismo ga rado svi imali. No „iz aviona“ vidimo da nemam novca za taj automobil, da nije praktičan za naše potrebe te ga mozak odbacuje u prvoj stotinki (osim ako niste u 1% stanovništva koji si to može priuštiti bez prevelikog razmišljanja, poput repera Tyge koji je svojoj 18-godišnjoj djevojci iz Kardashian klana za rođendan kupio, eto, Ferrari.) Dakle, ako postoje mehanizmi samokontrole, kako to da se ipak često prevarimo i previše potrošimo?
Postoji nekoliko razloga za to:
1. Kuponi i popusti
Možda naš mozak misli da smo prošli bolje nego što je istina. Sve što je potrebno da se zavara mozak jest da trgovina stavi jako visoku cijenu na neki predmet, zatim tu cijenu prekriži i napiše popust 20%. Ili vam da kupon s kojim ostvarujete na ukupnu kupnju, poput onih kupnja koje dobijete uz časopise Story i Gloria, a vrijede 30% u određenim trgovinama. Slično je i s online kupnjom kada za prvu kupnju dobijete 10-20% popusta. Pokazalo se da korisnici ne vole propuštati popuste, jer misle kako su jedinstvena prilika. To kupca izbaci iz fokusa na ukupnu cijenu, a umjesto toga se fokusira na to koliko je „zaradio“ tj. uštedio. Ponosan je jer je „prošao bolje.“ Taj isti mozak koji ne voli jeftine stvari jer misli da nisu kvalitetne (istraživanja neuroznanstvenika Baba Shive sa Standforda su pokazala da doista ne volimo birati najjeftinije proizvode iz iste linije), sada kupuje jer je dobio dobru stvar za manje novca. Vrijednost robe nije pala, samo iznos koji je plaćen.
2. Pokloni
Kada uz kupnju dobijete malen poklon, osjećate se bolje. Dobili ste nešto besplatno. Opet ste „prošli bolje.“ Tu strategiju često koriste kozmetički brendovi koji imaju visoke cijene proizvoda. Kupci odlaze sretniji ako su dobili uzorak nekog parfema ili proizvoda u trgovini prilikom kupnje, nego ako ne dobiju baš ništa, a skupo su nešto platili. Kada dobiju poklon, fokus se prebacuje na njega, na „što smo to besplatno dobili.“
3. Kreditne kartice
Kupnja na kredit umanjuje bol trošenja i odgađa ga za poslije, dajući nam priliku da nešto odmah kupimo bez da odmah osjetimo bol. Kupnja debitnom ili prepaid karticom poput Ekesh Visa poklon kartice smanjuje količinu boli kasnije, jer trošite onoliko koliko imate. Nećete se previše rastrošiti ako imate unaprijed određen budžet. Prepaid kartica je ona kočnica koju vi nemate u trenutku kupnje.
4. Umirujuće stvari tijekom kupnje
Obzirom da naš mozak reagira na negativne signale kako bi nas zaštitio od boli, trgovci čine sve kako bi spriječili da mozak percepira neku negativnost. Pažnju odvlače stvarajući atmosferu koja je umirujuća i opuštajuća te nas tako dulje zadržavaju u trgovinama. Trgovine će imati miris svježe ispečenog kruha, iz klimatizacijskih uređaja mogu pustiti miris pudera za dijete ili čokolade, a ekrane koje vas mame reklamama omotati mekanom tkaninom i ukrasiti mašnama. Samo neka vam je ugodno i slatko. S toliko podržaja koji potiču naš mozak na lučenje dopamina i serototnina, nije ni čudo da imamo „lažne“ reakcije prilikom kupnje. Kod kuće nemamo tih podržaja te se tada suočavamo sa stvarnošću.